Merenje krvnog pritiska je način za sprovođenje preventivne kontrole i regulaciju krvnog pritiska na odgovarajući način. Ako se krvni pritisak nalazi u granicama optimalnih vrednosti, značajno se smanjuje mogućnost neželjenih kardiovaskularnih bolesti.
Zašto je korisno meriti krvni pritisak kod kuće (samokontrola)?
Na osnovu jednog pojedinačnog merenja ne može se izvući zaključak da li je pritisak povećan ili ne. Potrebno je sprovesti više merenja, tokom nekoliko dana i ako se izmere povećane vrednosti, može se posumnjati na povišen krvni pritisak. Treba se obratiti lekaru koji će sprovesti merenja i ako je potrebno postaviti dijagnozu povišenog krvnog pritiska (hipertenzije). Utvrđeno je da su pritisci izmereni u zdravstvenim ustanovama uvek viši od onih izmerenih kod kuće, a pretpostavlja se da su uzrok uzbuđenje i nervoza zbog pregleda, pa ovi rezultati mogu biti lažno pozitivni.
Generalno, na osnovu samo jednog merenja ne može se doneti zaključak o kretanju krvnog pritiska, potrebno je pratiti izvestan vremenski period, u različita doba dana.
Koje su optimalne vrednosti krvnog pritiska?
Normalne vrednosti krvnog pritiska su od 120/80mmHg do 140/90mmHg. Kada „gornji“ pritisak pređe 140, a „donji“ 90 smatra se da je povišen krvni pritisak, ali se ove vrednosti sa godinama povećavaju. Nekim ljudima su i manje vrednosti pritiska uobičajene, njihov organizam je naviknut da funkcioniše pod takvim krvnim pritiskom i ako ne dolazi do ispoljavanja simptoma sniženog krvnog pritiska, nema potrebe za brigom. Čak je bolje imati nizak, jer je u tom slučaju manji rizik za razvoj oboljenja srca i krvnih sudova (srčani i moždani udar, tromboze).
Kako se vrednosti krvnog pritiska menjaju sa godinama?
Normalne vrednosti krvnog pritiska su od 120/80mmHg do 140/90mmHg, a sa godinama pritisak se povećava. Tako kod šezdesetogodišnjaka „gornji“ krvni pritisak je uobičajeno 140, a kod osamdesetogodišnjaka 160mmHg.
Koji aparati za pritisak su najprecizniji?
Aparat sa živinim stubom daje preciznije podatke pri merenju, ali je i teže rukovati njime, pa su digitalni aparati popularniji. Merenjem pritiska u lekarskoj ordinaciji obično se dobijaju nešto više vrednosti, ali se to pripisuje uzbuđenju zbog pregleda i prisustva lekara.
Kako Vaš lekar može da iskoristi rezultate redovnog kućnog merenja krvnog pritiska?
Ako redovno merite krvni pritisak i vodite evidenciju o dnevnim promenama pritiska (mereno u isto vreme svakog dana) Vaš lekar dobija uvid u regulaciju krvnog pritiska. Na osnovu ove samokontrole mogu se bolje pratiti efekti prepisane terapije, uvesti korekcije i bolje regulisati krvni pritisak.
Koji je postupak za pravilno merenje krvnog pritiska?
Treba oko 10 minuta mirno sedeti pre merenja pritiska, da bi se puls smirio. Takođe treba voditi računa o temperaturi, unosu kofeina i nikotina, jer oni utiču na promenu krvnog pritiska. Savetuje se merenje pritiska bar 45 minuta po konzumiranju kafe ili cigareta. Merenje bi trebalo vršiti na levoj ruci, sedeći mirno i ne pričati.
Koliko vremena najmanje treba da prođe između dva merenja pritiska?
Ukoliko želite da ponovite merenje, treba sačekati bar 10-30 minuta. Pri ponavljanju merenja jedno za drugim izmerene vrednosti nisu precizne.
Kako se postavlja manžetna na nadlakticu?
Ako imate duge rukave zavrnite rukav, ali tako da ne dođe do zaustavljanja cirkulacije. Manžetna se postavlja na nadlakticu, oko 2-3cm od pregiba ruke, ne zategnuti previše. Položite lakat na sto, tako da se manžetna nalazi u istoj visini sa srcem, sa dlanom okrenutim naviše.
Šta može uticati na rezultate merenja?
Aparat za merenje pritiska treba držati dalje od drugih uređaja koji emituju elektromagnetna zračenja (televizor, kompjuter, mobilni telefon).