Čini se da su deca u današnje vreme podložnija alergijama nego ikada pre. Čak se i kod odraslih ljudi koji imaju izgrađen imunitet javljaju alergijske reakcije. Na neke izazivače alergija ne možemo uticati, kao što je koncentracija polena. Ali, postoje i brojne dečije alergije na čije izazivače se može uticati.
Ako je dete u jednom periodu alergično na jedan alergen, tokom vremena može postati otporno na taj alegen, a razviti alergiju na neki drugi alergen. Najčešći uzročnici alergija su polen, grinje, prašina, životinjska dlaka, razne hemikalije.
Utvrdite uzrok alergije deteta
Prvo treba ustanoviti šta izaziva alergiju da bi se sprečilo da dete dolazi u kontakt sa alergenom i na taj način smanjilo ispoljavanje alergije. Evo nekih stvari koje se mogu uraditi da bi se smanjili alergijski simptomi.
Grinje – kućna prašina
Kućna prašina se sastoji od malih čestica biljnog i životinjskog porekla. Grinje su nezaobilazni pratilac kućne prašine i čest izazivač alergija koje traju tokom cele godine. Ne zna se tačno šta je moglo dovesti do takvog porasta broja alergija na grinje, ali se stiče utisak da vlada prava epidemija.
- Roditeljima koji imaju decu alergičnu na grinje se savetuje izbacivanje tepiha i zavesa iz stanova i kuća, a nekad treba eliminisati i vunenu ćebad, plišane igračke.
- Savetuje se i upotreba prečišćivača za vazduh radi eliminacije prašine, polena i alergenih agenasa.
- Kod alergija na grinje potrebno je prati posteljinu, što češće i eliminisati perjane jastuke i jorgane.
- Temperatura u kući treba da ne prelazi 21°C i da ne bude vlažno (manje od 50% relativna vlažnost- idealno 30-40%). Ovakvi uslovi ne pogoduju razvoju grinja.
- Kod dece kojoj se alergijski simptomi ispoljavaju na plućima, povećana vlažnost vazduha može pojačati simptome.
- Cvetanje pojedinih vrsta biljaka čiji polen izaziva alergiju može se pratiti u sredstvima javnog informisanja i na sajtu nspolen . U tim periodima treba boravak na otvorenom svesti na minimum, a vrata i prozore držati zatvorene.
U blizini dece koja su sklona alergijama uopšte ne bi trebalo pušiti. Dim utiče na akumuliranje alergena u nosu i plućima.
Deca sa alergijama bi trebala da izbegavaju kućne ljubimce. Često su deca alergična na životinjske proteine iz dlake, pljuvačke. Neka istraživanja su ustanovila da ako se kućni ljubimac kupa jednom nedeljno, manje alergena se nalazi u prostoru. Životinjsko krzno biti prenosilac i drugih alergena npr. Polena, grinja…
Deca mogu da prerastu alergije, posebno atopična deca kada porastu (uđu u pubertet) imaju manje izražene simptome ili ih potpuno gube. Isto tako ova deca dok su mala mogu prevazići alergiju na jedan alergen, ali razviti na neki drugi. Smatra se da posle izvesnog vremena bez kontakta dečjeg organizma sa alergenom treba povremeno omogućiti da dete dođe u dodir sa malom količinom alergena, jer se tako vremenom može razviti otpornost.