Brojna istraživanja su potvrdila da su profesionalni pritisak i strahovi najčešći izvor stresa i da se ovaj stres godinama stalno povećava.
Istraživanja iz 1990. dala su sledeće rezultate:
- 40% radnika smatra svoj posao za veoma ili ekstramno stresan,
- 25% vidi posao kao najveći izvor stresa u životu,
- 3/4 ispitanika smatra da danas postoji znatno više stresa na poslu nego u prethodnoj generaciji,
- 29% radnika se na poslu oseća prilično stresno,
- stres na poslu se češće dovodi u vezu sa zdravstvenim problemima nego stres izazvan finansijskim ili porodičnim problemima.
Istraživanja iz 2000. dala su drugačije rezultate. Naime, 80% radnika oseća stres na poslu, skoro polovina kaže da im je potrebna pomoć da nauče kako da prevaziđu stres, a 42% smatra da je i njihovim saradnicima potrebna takva pomoć. Efekti sadašnje ekonomske krize i povećanje stresa kojem su radnici izloženi usled neizvesnosti poslovanja i zadržavanja radnih mesta stalno se povećava, a njegove razmere se za sada ne mogu izmeriti. U uslovima krize čak i profesije koje se generalno tretiraju kao manje stresne ili bez stresa, postaju zbog ekonomske neizvesnosti izvor stresa.
Zaposleni rade duže i teže
Prema nekim istraživanjima radna nedelja se produžila, pa mnogi zaposleni rade i 20% duže od propisane radne nedelje. Prema istraživanju sprovedenom na 800 000 radnika u preko 300 kompanija, broj zaposlenih kod kojih se javljaju zdravstveni problemi usled stresa se utrostručio. Veoma je povećan i stres koji proizilazi iz bojazni za gubitak posla. Brojna otpuštanja i planovi o smanjenju broja zaposlenih se ispituju i sprovode.
Smatra se da je profesionalni pritisak odgovoran za:
- 30% radnika pati od bolova u leđima,
- 28% je pod stalnim stresom,
- 20% se žali na umor,
- 13% ima glavobolje.
Stres je vrlo individualan i može značajno da varira, čak i u istim situacijama kod različitih osoba. Istraživanja su pokazala da radnici koji su pod pritiskom visokih zahteva na poslu, bez ili sa malo kontrole na procese rada, pod povećanim rizikom su za razvoj kardio-vaskularnih bolesti. Upravljanje stresom se sve značajnije shvata u kompanijama, jer kontrolom stresa može značajno da se poboljša produktivnost. U neke firme se uvode i treninzi za kontrolu stresa.